Nakon topljenja saća sa okvira potrebno je provesti čišćenje okvira od ostataka voska , propolisa te drugih onečišćenja. Osim čišćenja vršimo i dezinfekciju okvira. Postupak je sljedeći:

U kotao , ako je moguće ne manji od 80 litara, nalijemo vode. U vodu dodamo kaustičnu sodu (Natrijev hidroksid  NaOH) i onda je miješajući dok se soda ne otopi, zagrijemo do vrenja. Važno je naglasiti da veća količina sode bačena u vruću vodu burno reagira.Na 100 l vode stavimo 1 kg kaustične sode ( 1 % otopina). Nakon što sve promiješamo, kada se kaustična soda otopi u vodi počinjemo sa dezinfekcijom okvira. Okvire sa špagom povežemo po 10 komada ili kako nam odgovara zbog veličine kotla. Uronimo ih u kotao i držimo u kipućoj vodi 3-5 minuta. Izvadimo okvire iz kotla i položimo ih na, za to već pripremljenu, drvenu paletu. Okviri su sada sluzavi od kaustične sode pa istu trebamo odstraniti. Odstraniti  „sluz“ možemo četkanjem i čistom vodom. No to je dug i mukotrpan posao. Isto možemo obaviti i miniwash-om. Ako koristimo miniwash samo s hladnom vodom,  potrebno je posao ispiranja završiti što brže, dok se okviri ne ohlade i sluz ne primi za okvire. Ako radimo sa miniwash-om koji ima vruću vodu, malo smo komotniji u tom poslu, a i okviri se bolje isperu.

Nakon ispiranja potrebno je objesiti okvire ispod neke nadstrešnice da se osuše (Slika 1.). Ako nemamo takvu mogućnost  možemo okvire složiti jedan na drugi, poprečno, tako da je između njih što veća cirkulacija zraka (Slika 2.). Ako okvire ne stavimo na sušenje nego ih odmah vratimo u nastavke, možemo biti sigurni da će nam okvire napasti plijesan i da ih više nećemo moći koristiti.

 

Postupak umakanja okvira ponavljamo pazeći na temperaturu otopine i  dodajući  kaustičnu sodu da bi održali  koncentraciju otopine od  1 % kaustične sode. To je otprilike 1 šaka kaustične sode, nakon tretmana oko 120 okvira u 80 litarskom kotlu. Na površini otopine u kotlu nakupi se nečistoća. Ona se pri izvlačenju okvira iz kotla ponovo  prima za okvire, pa je zato moramo ukloniti, najbolje nekom starom cjediljkom.  

Nakon što se okviri osuše, bit  ćemo zadovoljni s njihovom čistoćom i lijepim bijelim izgledom. Sada možemo zategnuti  inoks žicu i utopiti satne osnove.

Neke izvedbe parnog topionika saća omogućavaju nam dezinfekciju okvira u topioniku. Iz topionika se izvadi inoks mrežica i protvanj (tava) za prikupljanje tekućeg voska. Cijevi za izlaz voska i dovod vode se zatvore. Nalije se voda u topionik i kada voda zakuha, umetnemo posebno konstruiranu inoks košaru u koju su posloženi okviri.  Nakon toga izvadimo košaru van te provedemo ispiranje okvira. Treba naglasiti da su ti topionici nešto skuplji od onih koji omogućavaju samo topljenje saća.