• ISMedSace.jpg
  • ISNaSatonosi.jpg
  • ISNeizvrcani.jpg
  • ISVelikePcele.jpg
  • NaLetu1.jpg
  • NaOkviru.jpg
  • pcela-maslacak.jpg

Skora događanja

Nema događanja
Ispis

Matičnjak

Napisao/la Milorad Pletikapa. Objavljeno u Medonosno bilje

                  Matičnjak (Melissa officinalis L.) u narodu ima još mnogo imena kao što su: melisa, pčelinja ljubica, pčelinja trava, čelinjak, medenka, limunka i još mnogi drugi. Svi narodi mediteranskog područja, od kud i potječe matičnjak, povezivali su ovu drevnu biljku  sa pčelama, pa otuda i njen botanički naziv koji je u stvari nastao od grčke riječi za pčelu – melissa.

 U starom Rimu biljka je bila posvećena Jupiterovoj kćeri Dijani, božici mjeseca, lova i divljih životinja. Grci su po nekim spisima koristili biljku za liječenje prije više od 2000 godina, a i vjerovali su da kada se stavi grančica matičnjaka u praznu košnicu, da će se u tu košnicu pčele zasigurno naseliti.

Zato su sadili matičnjak na pčelinjacima da im pčele „ne odu“. Rimski pjesnik i pčelar Publije Ovidije Nazon išao je korak dalje, pa je zapisao da se pčelarska oprema i košnica peru čajem matičnjaka te da će time pčele biti zdravije. Te se prakse neki pčelari i danas drže, a neki su proizvođači proizveli i papirnate maramice natopljene eteričnim uljem matičnjaka za privlačenje pčela. Pčelari dodaju i čajeve matičnjaka ispred košnica da bi poboljšali zdravlje pčela. Tu ne završava povijest  te biljke. Stanoviti princ Llewellyn, tvrdio je, da svakog  jutra pije čaj od matičnjaka, a doživio je 108 godina. Red „bosonogih karmelićanki“ je u Parizu napravio tzv. „karmelićanski špirit“ koji je na početku bio tajno ljekovito sredstvo na bazi matičnjaka i još se danas može kupiti u originalnom omotu. Priču bi mogli nastaviti i s Karlom Velikim koji je svojevremeno naredio uzgoj matičnjaka ...

                Travari već stoljećima koriste tonik  melise kao lijek za melankoliju. Preporučuju čaj za ublažavanje glavobolja i napetosti. Kažu da je dobar kao piće poslije obroka kao pomoć probavi kod nadutosti i kolika te da pomaže osobama koji imaju problema s ekcemom. Pošto eterična ulja kod matičnjaka nestaju sušenjem, više koriste svježe i zamrznute listove. Ulje matičnjaka koriste u aromaterapiji kod nesanice, glavobolje, nervoze i depresije. Navodno se u sinergiji s nekim drugim biljkama proširuje broj zdravstvenih problema na koje blagonaklono utječe (glog, lipa, stolisnik, gavez, kamilica, paprena metvica). Iz vlastitog iskustva mogu reći da je sirup za sok, od listova matičnjaka, blagog okusa na limun, a čaj vrlo opuštajućeg djelovanja. Reakcije svih koji su probali jako su pozitivne, pa čak i kod moje izbirljive kćeri. Zbog toga sam postao deficitaran sa sadnicama i sada moram proširiti nasad.

                Upotrebljava se i u kulinarstvu kao začinsko bilje. Listove možemo  nasjeckati i koristiti s ribom, gljivama,  svježim sirom i vrhnjem, a koriste se i za likere te ih dodaju u pivo i vino.

                Matičnjak je trajnica. Listovi su mu jajasti, nazubljeni, lagano naborani s aromom limuna i zelene su boje. Rasti će gotovo svagdje, ali mu odgovara vlažno i bogato tlo na sunčanom mjestu s malo hlada tokom dana. Kada se poklope klimatski uvjeti biljka u vrtu može biti vrlo napasna. Neke sorte mogu narasti i do 70 cm. Matičnjak (Melissa officinalis),ima i dve posebne sorte, šareni matičnjak (Melissa officinalis Aurea) , te zlatni matičnjak Melissa officinalis All Gold ), koji imaju na listu aureolu žute boje u većoj ili manjoj mjeri. Ta boja nestaje tokom godine pa se onda ne razlikuje od običnog matičnjaka. Tko želi, boju može je održavati podrezivanjem. Cvjetovi su mali, bijelo-žuti ili potpuno bijele boje , puni nektara.

                Matičnjak pripada slijedećoj botaničkoj podjeli:

 

Carstvo               

Plantae               

Biljke

Red

Lamiales Bromhead

 

Porodica

Lamiaceae

Usnjače

Rod

Melissa

 

 

  

Razmnožiti ga možemo sjemenom, reznicama i dijeljenjem. U proljeće možemo sijati sjeme i dijeliti odrasle biljke. U jesen također možemo dijeliti odrasle biljke, pogotovo one koje su se proširile na područje drugih biljaka. Šareni ili zlatni matičnjak može se razmnožiti samo reznicama i dijeljenjem u kasno proljeće ili rano ljeto. Treba ga zaštititi malčem, kada temperatura padne ispod  -5°C, da biljka od hladnoće ne uvene. Jedina bolest koja napada matičnjak je virus „hrđe“. Tada biljku odrežemo do tla,a listove spalimo.

Na kraju to je biljka od koje možemo imati višestruke koristi, pogotovo ako vjerujemo u njene ljekovite blagodati. Posadimo li ih u svoj pčelinjak, sigurno je, pčele će nam biti zahvalne. Ako je i ne zasadimo znati ćemo nešto više o jednoj, kroz povijest,  vrlo vrijednoj biljci, posebno za pčelarstvo.

Prijava

Mighty Free Joomla Templates by MightyJoomla

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka