– 1 –
Damir Mudrinjak
PRILOG POVIJESTI PČELARSTVA
NA PODRUČJU TUROPOLJA

Najstariji zapis o pčelarstvu na području Turopolja nastao je 1270. u Želinu (u Ribnici kraj
Novog Čiča) Tada je, povodom biskupova zahtijevanja da se crkvena desetina plaća samo u
novcu, o sporu vođena rasprava. Na kraju je odlučeno da se iznimno desetina od pčelarenja
plaća u naturi. Prema registrima desetina iz XV. i XVI. st. vidljivo je da je držanje pčela kod
turopoljskih kmetova bilo znatno. Preko 150 kmetova, početkom XVI. st., imalo je ukupno više
od 600 košnica. Zbog monopolističkog položaja hrvatskog plemstva, budući da je kmetovima
kupnja i prodaja meda i voska bila odlukom Sabora zabranjena, trgovina medom i voskom bila je
ograničena.

 

 

Svojedobni župan Zagrebačke županije Nikola Škrlec Lomnički je, kasnije, kao pravnik,
sudjelovao u izradi zakona iz oblasti narodnog gospodarstva. Inzistirao je na neophodnom
prosvjećivanju naroda. Na potrebu angažiranja pčelarskih stručnjaka i neophodnost praktičnog
ovladavanja novim tehnikama uzgoja pčela ukazao je 1791. u cilju oporavka pčelarstva i
njegova naprednog razvoja..

foto: pu Turopolje

U 27 sela oko Velike Gorice 1885. ima oko 400 pčelinjih zajednica u raznim košnicama
(od slame ili šiblja premazane blatom, ponegdje u odrezanim dupljama drveta pa i sklopljenim
od dasaka). Tada je pčelinjaka bilo samo u ponekim školama.
Najviše pčelara je na području kotara Velika Gorica sredinom prve polovine XX. st. bilo
na području općine Vukovina. Tu je 1929. održana jednomjesečna prva seljačka izložba
Hrvatskog Radiše. Pčelari su izložili svoje košnice, pčele, strojeve i med. Zabilježeno je da su
nagrađeni Janko Galeković koji ima najveći broj pčelinjih zajednica (53) i Janica Stipčić koja ima
najljepši pčelinjak i cvjetnjak (36 pčelinjih zajednica). Tijekom izložbe pčelarsko društvo iz Velike
Gorice je održalo svoju skupštinu.
Od 1935. pčelarstvom se počeo baviti Franjo Čunčić te kasnije sin Slavko, od kojega je
djelatnost nastavila njegova kći kao obiteljsko pčelarstvo Antolčić. Dugu tradiciju preuzeo je
njezin sin Miroslav koji od 2014. pčelarsku djelatnost obavlja u svom trgovačkom društvu
“Apisarij”.
Svestrani pčelar Radovan Petrović osnovao je 1947. poznatu Pčelarsku centralu a od
1955. se bavio proizvodnjom pripravaka na bazi pčelinjih proizvoda (dodataka prehrani i
prirodne kozmetike) i smatra se začetnikom apiterapije. Od 1993. njegova kći Snježana Mašović
vodi obrt “Radovan Petrović” u Velikoj Gorici, koji nastavlja tradiciju proizvodnje mješavina
pčelinjih proizvoda.
U Vrbovu Posavskom od 1978. pčelarstvo se bavio Antun Varžak, ponajprije sa 30-tak
košnica, ali je ubrzo sa svojih 500 pčelinjih zajednica njegova obitelj postala značajanim
dobavljačem Pčelarske centrale. Za nastavak obiteljskog pčelarstva članovi obitelji osnovali su
1994. obrt a 2009. trgovačko društvo.
Svoje pčelarenje je u Donjem Dragonošcu 1983. pokrenuo Antun Fanuko i ubrzo je to
postaje velik obiteljski posao. Već 1991. osnovan je obrt a od 1994. trgovačko društvo “Medoflor” koji se, osim pčelarskom proizvodnjom, bavi otkupom i prodajom meda u Hrvatskoj i
inozemstvu.
Nekada slavna Pčelarska centrala je 1990-tih godina doživjela nesavjesnu pretvorbu
društvenog vlasništva i privatizaciju, uslijedilo je njeno razdvajanje 1996. na pčelarsku
– 2 –
proizvodnju i pčelarsku trgovinu. Trgovačko društvo Pčelarska centrala – Trgovina doo djeluje do
danas a proizvodno trgovačko društvo Pčelarska centrala dd je 2000. završilo u stečaju i 2004.
prestalo postojati. Od 2002. u Petrovini Turopoljskoj djeluje novo trgovačko društvo Mellita –
Pčelarska centrala doo čiji je većinski vlasnik Kutjevo dd.
Količina pčelinjih zajednica je 2003., po općinauma, iznosila: Kravarsko 113, Lekenik
368, Martinska Ves 158, Orle 73, Pisarovina 143, Pokupsko 467, Stupnik 26 i Velika Gorica
1465.
U Velikoj Gorici je 2005. osnovana pčelarska udruga “Turopolje” koja okuplja pčelare s
područja Velike Gorice, Kravarskog, Pokupskog, Orla i Zagreba.
Svoje je prebivalište u Velikoj Gorici, a u Ribnici i svoj pčelinjak, imao učitelj u Žumberku i
Slavoniji Stjepan Majsec (1924.–2011.), rodom iz Hrvatskog zagorja. Objavio je više od stotinu
članaka u pčelarskom časopisu i diljem Hrvatske održavao mnogobrojna predavanja. Autor je
dragocjenog pčelarskog priručnika Pčelarenje LR i AŽ košnicama, koji je objavljen 2006. a čija
promocija je održana 2007. u velikogoričkoj knjižnici Galženica.
U zavičajnom Muzeju Turopolja 2011. održana je, suradnjom s pčelarskom udrugom
“Turopolje”, svojevrstna etnografska izložba o pčelarstvu “Slatki život”.
U Donjoj Lomnici je sjedište trgovačkog društva “Antičević” kojega je 2015. osnovala
Klaudija Mišković, kći pčelara Pera Antičevića iz Solina poznatog po proizvodnji ljekovitog
Zelenog meda.
Turopoljski pčelari su većinom amateri i hobisti, nekolicina pčelara bavi se pčelarenjem
kao dopunskim zanimanjem, a najmanje je profesionalnih pčelara. Najviše pčelara ima na
području Grada Velike Gorice a mnogo manje u općinama Kravarsko i Orle. U Hrvatskom
pčelarskom savezu 2016. je u spomenute tri jedinice lokalne samouprave registrirano 112
pčelara i 2 pčelarska trgovačka društva. Od ukupno 5303 pčelinje zajednice 106 pčelara, koji
imaju do 100 košnica, ima prosječno 35 pčelinjih zajednica a 9 pčelara, koji imaju više od 100
košnica, ima prosječno 196 pčelinjih zajednica. U Velikoj Gorici je registrirano stotinjak selećih i
četrdesetak stacioniranih pčelara. Na području Općine Kravarsko osim nekoliko stacioniranih
pčelara ima desetak selećih a u Općini Orle svega nekoliko selećih i nekoliko stacioniranih
pčelara.
Zajedničkom aktivnošću nekoliko udruga građana iz Novog Čiča, Vukomerića i Velike
Gorice u Velikoj Gorici je 2017. osmišljen, prvi u Hrvatskoj, edukativni pčelarski park. Na desetak
tisuća četvornih metara planirana je sadnja drveća i grmlja interesantnih za pčele te postavljanje
raznih oblika košnica.
Diljem Turopolja početkom 2018. registrirano je četrdesetak ovlaštenih objekata za
proizvodnju pčelinjih proizvoda namijenjenoj javnoj potrošnji te za punjenje i pakiranje pčelinjih
proizvoda. Ovlaštene objekte ima po jedan pčelar u Buševcu, Donjem Dragonošcu, Gornjem
Stupniku, Mraclinu i Velikoj Mlaki, po dva pčelara su u Donjoj Lomnici, Dubrancu, Kravarskom,
Martinskoj Vesi i Novom Čiču, četiri pčelara su u Lekeniku i 22 u Velikoj Gorici.
Literatura:
– Vj(ekoslav) K(oščević).: “Pčelarstvo u okolici Velike Gorice”, “Hrvatska pčela” br. 4/1885, Osijek, 1885.;
– Tadija Smičiklas: “Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1905.;
– Ivka Plut: “Napredno pčelarstvo u Turopolju”, “Hrvatska pčela” br. /1929., Osijek, 1929.;
– Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture”, Zagreb, 1980.;
Internetske stranice:
– https://www.dzs.hr;
– https://www.kronikevg.com;
– https://www.pcela.hr
– https://www.veterinarstvo.hr;