ŠTO JE URBANA PČELA?
korišteni dijelovi teksta: www.eroenergo.eu ; www.artnit.net; www pč. bujštine
Nedavno je u Velikoj Gorici povodom Dana planeta Zemlje održana radionica za djecu predškolsog i vrtičkog uzrasta na kojem je održano i predavanje o pčelama ,a koje je održala” PU Turopolje”. Cijela manifestacija je organizirana na inicijativu grada V.Gorica, gdje je između ostalog postavljeno i pitanje “što je to urbana pčela?”
Naknadno analizirajući događanje i dojmove, samo se je nametnulo isto pitanje koje naravno traži i odgovor.
Naravno najjednostavniji odgovor bi bio taj da je urbana pčela, gradska pčela ili ona pčela koja živi u gradovima.
Ideja o uzgoju pčela u urbanim sredinama nije nova,primjerice u europi se pčele u gradovima uzgajaju sve više, poglavito nekoliko godina unazad. Nema večeg grada u kojima se već sad organizirano ili pojedinačno ne uzgajaju pčele, poput Berlina,gdje drže pčele u okolici parlamenta -zgrade Bundestaga, Ljubljane gdje se košnice nalaze na zgradama hotela, glavne Ljubljanske banke, na operi u Parizu, hotelima NewYorka, Londonu ili Oslu gdje su ciljano izgrađene stilske košnice na zgradama i o kojima se brinu za to posebno zaduženi pčelari.
(foto: snahetta oslo)
Pčelinjaci u urbanim sredinama nastali su i kao pokušaj da se poveća populacija pčela koja je nažalost svake godine sve manja i manja, dovedena do ruba egzistencije i ugrožena. Znamo da je pčela medarica čuvarica života, bioraznikolitosti, njegovateljica okoliša, najbrojniji oprašivač ,koja svojim marljivim radom omogućuje tisućama biljaka da plodonose, “umivaju” zelenilo i održavaju ga zdravim.
Još je jedno pitanje?. Zašto pčele dolaze u urbana područja gdje grade svoje košnice” na za njih pogodnim” mjestima, pustim tavanima, rupama u zidovima, ponekom starom šupljem drvu u parku, nekorištenom dimnjaku, uskim prolazima i sl.
foto: (astoria.com) organizirano pčelarenje u NewYorku,hotel Voldorf-Astoria
Tu nam se kao odgovor nameće činjenica da se u gradovima ne koriste pesticidi, da su gradovi topliji od ruralnih područja , da u gradovima pronalaze skrovita mjesta gdje ih se ne uznemirava kao i činjenica da se u gradovima sve više i više vodi računa o zelenim površinama. Samim time ima više zelenila i cvijeća ,a što je ujedno i jedan od izvora hrane pčelama. Naravno da će se nazočnost pčela u gradovima odraziti i u uspješnosti urbanih vrtova, kojih je iz dana u dan sve više i više.
Da bi pčele opstale, mislim da treba promjeniti našu- vašu perspektivu , pokušati razumjeti važnost pčele u našem okruženju. Većinom vremena pčele u gradovima nisu vidljjive i ne smetaju građanima upravo zato jer pronalaze svoja obitavallišta na visinama i skrovitim mjestima.Jedino kada građani mogu intenzivnije vidjeti pčelu jest vrijeme rojenja u proljeće, kada se ponekad pčele uhvate na neuobičajena i nama “neprihvatljivim” mjestima . Tada se obično proširi neka histerija ili panika koja je rezultat needuciranosti , a na čemu treba poraditi u sklopu postavljenog nam pitanja u naslovu na dobrobit svih nas,bilo to u urbanom ili ruralnom području, jer sve je to zapravo cjelina koja jedna bez druge nemogu.
foto: T. Plazibat/crobix
U prilog navedenom tekstu svjedoči fontana “Dell Api” što u prijevodu s talijanskog znaći “fontana pčela”.Narečena je izgrađena u Rimu na trgu Piazza Barberini 1644. godine u čast Pape Urbana VIII. Fontana predstavlja spoj “božanstva”, “prirpde” i metamorfoze, u kojoj su osnova tri velike pčele iz čijih usta teku tri mlaza vode, koji svojim zvukom podsjećaju na zujanje pčela.
foto: artinit.net
Izgradnja ovakve fontane u davna vremena i urbanom podrućju, govori nam o tome da su ljudi od davnina svjesni važnosti pčele kao vrlo važnog bića na našem planetu kojeg treba pod svaku cijenu sačuvati.
članak napisao:
Branko Piculek