Već i vrapci na grani „cvrkuću“ koliko košnica treba imati hrane u jesen da bi uspješno prezimila i u proljeće krenula s leglom, te da su med i pelud najkvalitetnija hrana za pčelu pa ne želim ponavljati već rečeno.
Pčelinje društvo bi ožujak trebalo dočekati s 8 kg meda (ugljikohidrati), da bi se matica potakla na zalijeganje jajašaca, te peludi (proteini – bjelančevine) za pola težine svake pčele da bi pčela počela izlučivati matičnu mliječ, ali ako to nije slučaj pa zbog legla do kasno u jesen pa zadnjih godina i u početak zime moramo hranu dodavati, bitno je znati koju hranu dodajemo i u koje vrijeme.
Da bi znali koliko moramo imati hrane u košnici, moramo znati kolika je potrošnja hrane u košnici za vrijeme dok ima legla i bez legla što se naravno mijenja s vremenskim prilikama.
Potrošnja hrane po mjesecima
• 10. mj. – 0,9 kg
• 11. mj. – 0,9 kg
• 12. mj. – 1 kg
• 01. mj. – 1,2 kg
• 02. mj. – 2,5 kg
• 03. mj. – 3 kg
Prihranom se potiče pčelinja zajednica i započinje povećano zalijeganje matice, a zimske pčele uz preradu dodane joj hrane, proteine iz svog tijela troše i na proizvodnju matične mliječi za prehranu prvog legla.
Nažalost šećer sadrži samo saharozu, a med i ostale tvari potrebne pčelama (vitamini, minerali, proteini…), pa te dodatke dodajemo naknadno .
-Do kraja kolovoza – šećerni sirup
Ako su pčele ušle u zimu iscrpljene kasno jesenjom prihranom sirupom u njenom tijelu je niska razina vitelogenina (zbog nedostatka proteina) i ako je u košnici malo peludi pčele će početi umirati prije izlijeganja mladih pčela.
U košnici tada možemo naći mrtvu pčelu i dlan legla kojeg nije imao tko othraniti, i tad može doći do stagnacije, proljeva, kanibalizma legla i ono najgore – smrti zajednice.
Dodatak sirupa ili šećernih pogača koje ne sadrže proteinske dodatke, samo može pogoršati situaciju preradom šećera i trošenjem vitelogenina, pa zato u to vrijeme svojim pčelama dodajem pogače s proteinima (pekarski kvasac).
Te količine ne mogu zamijeniti potrebne količine peludi, ali mogu usporiti potrošnju njihovih masno-proteinskih zaliha.
-U jesen, zimu i početak proljeća – pčelinja pogača
Jasno nam je da prerada šećernog sirupa i pogače dodatno iscrpljuje pčele, pčele pogaču ne otapaju vodom nego sekretom mliječne i ždrijelne žlijezde lučeći znatne količine enzima, ponajprije invertaze.
Enzimi su proteini i dok nema obilja iz prirode, zimske pčele troše vlastite zalihe masno-proteinskog tkiva, indirektna posljedica povećanog lučenja enzima za preradu šećera je žeđ, pa bi bilo dobro osigurati pčelama pojilice s čistom vodom.
Da bi razumjeli zašto u zimi ne smijemo hranu pretrpati dodacima trebalo bi nam biti jasno da ne želimo probavni trakt pčele opteretiti s neprobavljivim tvarima koje zbog hladnog vremena i nemogućnosti izlaska iz košnice zadržavaju u probavnom traktu što može biti okidač za Nozemozu.
U tablici je navedeno kolika je neprobavljivost tvari koje imamo u prehrani pčele.
Neprobavljive tvari:
• U šećeru 0,6 %
• U bagremovom medu 1,8 %
• Mediljkovac više od 12 %
• Fermentirana pelud više od 20 %
• Pelud više od 30 %
Dodatci pogači
• Dodatke pogači dodajemo iz više razloga:
• Preventivno djelujemo na pojavu bolesti poput:
– Nozemoze
– Nedostatka peludi
– Nedostatka vitamina
– Nedostatka minerala
-Stimulacije
Proteinski dodatci pogači
Pelud do 3 %
• Pelud – jasno nam je da je pelud pčelama najbolji izvor proteina i ostalih hranjivih tvari ali pelud može biti i izvor bolesti, ponajprije američke gnjiloće i vapnenastog legla a može biti i zatrovana pesticidima, pa ako niste sigurni u njegovu čistoću nije ga sigurno koristiti, zbog širenja bolesti na druge košnice i opremu kojom se služite.
Kvasac
3-10 %
• Često se upotrebljava jer obiluje proteinima, vitaminima, aminokiselinama i oligomineralima a odnedavno je utvrđeno i da doprinosi razvoju pčelinje zajednice.
• Prilikom prihrane šećerno-kvasnom pogačom u kojoj nije invertiran kvasac u probavnom traktu pčele, šećer i kvasac potaknu alkoholno vrenje (pčele su mirne ali pijane)
• Iako visoka koncentracija šećera ”isušuje” aktivne stanice kvasca i on više ne može započeti fermentaciju, uporaba aktivnog kvasca je riskantan pristup ako dođe do naglog zatopljenja a pčele sporo troše pogaču.
• Tad je moguće da zbog vlage koja nastaje izdisanjem pčela pokoja preživjela stanica kvasca započne fermentaciju i dovede do velike štete u košnici.
• Dodatak aktivnoga kvasca u sirup ne dolazi u obzir
• Stoga je preporuka da se prije izrade pogače kvasac prokuha da bi se inaktivirao.
• Kvasac kupujem u Donjoj Lomnici u Cedekapu jer ga prodaju na kilu i puno je jeftinije nego u trgovinama gdje se prodaje u malim pakiranjima (1 kg = 10 kn).
Sojino proteinsko brašno
do 10 %
• Soja je manje pokvarljiva od kvasca ali ne sadrži vitamine B skupine kao kvasac ali obiluje deficitarnom aminokiselinom izoleucinom, koja nedostaje u peludi mnogih biljaka.
• U soji postoji mogućnost štetnih sastojaka zbog njezine GMO-karakteristike.
• Bitno je da prije upotrebe sojino brašno treba biti termički tretirano i odmašćeno.
Mlijeko u prahu
do 5 % laktoze
• Mliječni proteini su vrlo hranjivi ali 10 % laktoze je toksično za pčele (Sylvester, 1979).
• No 5% pčele još uvijek prihvaćaju bez posljedica (Peng, 1981).
• Zbog toga se treba držati specifikacije na proizvodu, npr. 10 % mlijeka u prahu s 40 % laktoze (kreće se između 36 i 52 %) osigurava sigurnu razinu laktoze od 4 %.
• Treba uzeti u obzir da masnoća iz punomasnog mlijeka može užegnuti i pokvariti pogaču.
• Daje “pastastu” teksturu ali je dosta skupo.
Vitaminski dodatci pogači
Vitamini u prehrani su važni za ubrzavanje i provođenje biokemijskih procesa u živim bićima ali prevelika kiselost u pogači može utjecati na smanjenje enzimske aktivnosti u probavnom sustavu pčele, ali i na općenito smanjenje probavljivosti.
Askorbinska kiselina (vitamin C)
• 1,8 mg / 1 kg = ne dovodi do povećanja količine legla ali dovodi do veće otpornosti na bolesti, preživljavanja zime i dugovječnosti.
• 2 g / 1 kg = te količine dovode do povećanja legla.
• 10-30 g / 1 kg = učinci nisu jednoznačno potvrđeni.
• Priklanjam se manjim količinama u pogači.
• Osobno dodajem 50 g / 100 kg.
Vitamini B kompleksa
• Namijenjeni ljudskoj upotrebi nisu usklađeni s količinama koje se nalaze u peludi.
• Ako se odlučite za vitamine u tabletama najprije ih usitnite u keramičkoj ili plastičnoj posudi (izbjegavati metalne), zatim dodajte vodu i držite na tamnom mjestu (12-24 h), uz povremeno mućkanje, zbog bolje raspodjele u pogači.
• Osobno ih ne dodajem posebno u pogaču.
Multivitamini
• 4 Tablete / 100 kg – preporuča se izmrviti i otopiti u vodi (12-24 h) prije upotrebe.
• Osobno ih ne dodajem u pogaču.
Med u pogači
• Naravno da je med uz pelud pčelama nezamjenjiv.
• Nažalost s dodanim medom postoji mogućnost širenja bolesti po cijelom pčelinjaku (američka gnjiloća, vapnenasto leglo…).
• Med pogači daje finu pastastu konzistenciju, a pčele takvu pogaču rado prihvaćaju ali samo s medom koji nije grijan jer u zagrijanom medu ima velika količina HMF-a.
• Med ne dodajem u pogaču zbog prije navedenog ali ostavljam svakom da sam odluči da li je isplativo riskirati jer američku gnjiloću i druge bolesti.
• Možda je trenutno nemate ali postoji mogućnost da su pčele iz jedne košnice išle u tuđi pčelinjak u grabež pa i donijele spore gnjiloće i drugih bolesti u med i kroz prihranu se rašire po cijelom pčelinjaku.
• Umjesto meda u pogače se može staviti i fruktozni sirup ali se mora paziti da je napravljen od šećera od šećerne repe a ne od trske ili kukuruza.
Ostali dodatci pogači
• Prirodni češnjak (1 kg / 100 kg) – sitno mljeven – prirodni antibiotik.
• Čaj – Pelin, Majčina dušica, Kamilica, Menta, Šipak, Matičnjak, Kadulja…..
• Jabučni ocat (1 L / 100 kg) – dodaje se da bi pogača ostala duže mekana.
• Timol u prahu (0,5 g / 1 kg) – djeluje dobro protiv nozemoze i općenito je dobar u pogači cca.
(190 kn / 100 g Medin san), ja ga ne stavljam u pogaču.
• Fortex – mineralno vitaminski dodatak za pčele
*Koristan je jer potiče produktivnost matice i ispravlja nepravilno leglo.
*Dodatkom u pogaču unosimo minerale i vitamine u razdoblju bez paše.
*U zimskom razdoblju pospješuje formiranje masno-bjelančevinastog tkiva.
*Sastav: kalijev klorid, bakrov sulfat, kalcijev klorid, magnezijev klorid, cinkov sulfat, kobaltov klorid, vitamin C.
* Stavljao sam ga u proljeće (ožujak) zbog kobaltovog klorida koji dodatno stimulira maticu, ali ne bi ga bilo dobro stavljati u kasnu jesen i zimu kad želimo smanjiti količinu legla, ja stavljam u pogaču (u ožujku) ali je nažalost poprilično je skup.
*30 kapi / 1 kg pogače
*15 mL = cca. 32 kn (Medin san)
• Nozevit + (2 mL / 1 kg pogače) – pomaže u suzbijanju nozemoze uzrokovane Nosemom apis i Nosemom ceranae.
*vitamini su esencijalni nutrijenti s brojnim važnim biološkim funkcijama, pa oni čine pčele snažnijima, zdravijima i produktivnijima.
*esencijalna ulja poboljšavaju otpornost pčela na bolesti, te smiruje pčele prilikom rada.
*limunska kiselina je blaga organska kiselina koja stabilizira pH crijeva i poboljšava probavu, te stoga ubrzava oporavak pčela.
* Stavljam ga u pogaču koju dodajem prilikom aplikacije oksalne kiseline nakapavanjem krajem prosinca baš zbog toga da bih nozemozu držao pod kontrolom iako neki pčelari zbog same visoke cijene umjesto Nozevita stave Češnjak.
* 50 mL = 53 kn, 200 mL = 140 kn (Medin san).
• Kobaltov klorid (COCl2∙6 H2O)
*služi kao stimulativno sredstvo od kojeg pčele brže izlučuju matičnu mliječ i potiču maticu na zalijeganje jajašaca.
*24g se otopi u litri destilirane vode.
*nakon što se izmućka i odstoji, procijedi se kroz filter ili vatu i pakira u tamnu staklenu bocu.
*na 1 kg pogače se doda 1 mL otopine.
*Vizualno čisti bi trebao biti ljubičast u kristalu kao sol a na tržištu sam nalazio ljubičaste kristaliće miješane s bijelima pa sumnjam u njegovu čistoću.
* čisti je poprilično skup i teško ga je nabaviti a na tržištu se prodaje svašta pa sam se zbog toga odlučio da ne riskiram pa stavljam Fortex.